VRSTE BETONA I NJIHOVA SVOJSTVA

[Admin]

Proizvodnja betona

Beton je složen umjetni materijal, najzastupljeniji u konstrukcijskom graditeljstvu. Ima niz prednosti pred drugim materijalima, a osnovne su prihvatljiva cijena, mala potrošnja energije pri proizvodnji i primjeni, dostupna sirovinska baza i mogućnost primjene te relativna dugotrajnost u najrazličitijim uvjetima. Izrada „slučajnog“ betona najčešće ne zadovoljava unaprijed zahtijevana svojstva betona, kakav nam je potreban za pojedinu konstrukciju uz optimalnu uporabu sastavnih komponenata. Beton je građevni proizvod sastavljen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka betonu i vode. Poznavanjem tehnologije odabrati ćemo najbolji materijal za određenu konstrukciju, kontrolirati vrstu i količinu sastavnih elemenata betona, spravljanje, ugradnja, zbijanje te njegu istog u cilju dobivanja betona unaprijed zahtijevane pa tako i provedene kvalitete do njegovog očvršćivanja.
Proizvodnja betona kao tehnološki postupak provodi se već nabavom i dopremom određenih sastojaka ubuduće spravljanog betona (kvalitetnog agregata određenih frakcija, kvalitetnog cementa određene vrste, primjenom vode bez štetnih primjesa te dodataka bilo kemijskih ili mineralnih) ,ispravno skladištenje, doziranje i miješanje kao i laboratorijske analize i recepture najčešće rezultiraju dobrom kvalitetom spravljenog betona. Nakon samog spravljanja o čemu u narednim poglavljima, treba se iznimno pažljivo provesti transport, a tako i ostale faze u procesu betoniranja do očvršćivanja i skidanja oplata.

Vrste (podjele) betona

Betoni mogu biti podijeljeni na punu naèina ovisno o kriteriju koji promatramo. Tako možemo promatrati betone prema tome da li su nearmirani, armirani, prednapeti, kojih su težina (gustoća), prema vrstama dodataka koje smo primijenili, kojih tehničkih uvjeta, prema konzistenciji, prema čvrstoći, prema mjestima i naćinima ugradnje, prema mjestu proizvodnje itd.

Prema težini (gustoći)

Tehnički propis za betonske konstrukcije (TPBK) propisuje zahtjeve i uvjete za osiguranje svojstava betonske konstrukcije. Svrha primjene odredaba TPBK je da građevina ispuni zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti te zahtjeve zaštite od požara. Beton koji TPBK razlikuje je:

- normalno teški (obični), gustoće u osušenom stanju veće od 2000 kg/m, ali ne veće od 2600 kg/m

- lagani, gustoće u osušenom stanju ne manje od 800 kg/m i ne veće od 2000 kg/m

- teški, gustoće u osušenom stanju veće id 2600 kg/m

U obične betone ulaze nearmirani s težinom približno 2400 kg/m, armirani s 2500 kg/m, u lagane oni s dodacima za olakšanje težine (aeranti) i s raznim vrstama ispuna, dobri su toplinski i zvučni izolatori, a teški su betoni za specijalne objekte (oni koji zrače) specifičnog su sastava (agregat barit, magnetit).

Prema tehničkim uvjetima

Prema tehnièkim uvjetima (specifikaciji) beton se proizvodi kao:

- projektirani beton (zadavanjem svojstava)

- beton zadanog sastava

- normirani beton zadanog sastava

Za sastav projektiranog betona odgovoran je proizvođač (tvornica betona). Za beton zadanog sastava odgovoran je uvjetovatelj (projektant, kupac, izvođač). Normizacijsko tijelo je odgovorno za normirani beton zadanog sastava (beton sastava iz norme). Prema TPBK se upotrebljava pojam porodica betona koji predstavlja skup sastava betona kojima je utvrðena i dokumentirana veza izmeðu bitnih svojstava (npr. količina cementa, tlačna čvrstoća). Svojstva betona ovise o svojstvima komponenata i njihovoj količini, te načinu izrade, transporta, ugradnje, njege i starosti betona. Svojstva svježeg betona specificira izvođač radova, ili su prema potrebi specificirana u projektu konstrukcije. Svojstva očvrsnulog betona specificiraju se u projektu konstrukcije (dio: Projekt betona). Obavezno se specificira razred tlačne čvrstoće, te ostala svojstva prema potrebi (otpornost na cikluse smrzavanja i odmrzavanja, vodonepropusnost i dr.)

Prema konzistenciji

Promatramo li obradivost betona, koje predstavlja važno svojstvo za dobru ugradnju i zbijanje betona, vidjet ćemo da je obradivost proporcionalna količini energije koja je potrebna za savladavanje unutarnjeg otpora između pojedinih čestica (zrna) u betonu. Obradivost izražavamo pomoću konzistencije betona koja se očituje u mjerama kojima opisujemo plastično oblikovanje svježeg betona. Konzistencija ovisi o obliku i teksturi zrna agregata, kao i vodocementnom omjeru odn. o trenju između zrna koje će biti manje ako je zrno glađe s riječnim agregatom i većom količinom vode. Beton se razvrstava u razred konzistencije ovisno o metodi ispitivanja

- razredi slijegavanjem S1 - S5

- Vebe razredi V0 – V4

- razredi zbijanjem C0 – C4

- razredi rasprostiranjem F1 – F6

Znači ovisno o vrsti konstrukcije, načinu transporta i ugradnje i željenoj čvrstoći (budući da povećanje količine vode s manjuje čvrstoću) planirati ćemo i konzistenciju od zemljovlažne do tekuće.

Prema čvrstoći

Vezano za čvrstoću već smo rekli da ovisi o vodocementnom omjeru, stupnju zbijenosti, odnosu količini cementa prema agr egatu, granulometrijskom sastavu, obliku i čvrstoći agregata itd.
Čvrstoća materijala je ono naprezanje pod kojim se materijal drobi i kažemo da materijal ne može podnijeti veći napon od čvrstoće.
Svojstvo očvrslog betona je tlačna čvrstoća f (vrijednost čvrstoće ispod koje se može ck očekivati do 5% rezultata svih ispitivanja čvrstoće za određenu količinu betona).
Tlačne čvrstoće betona se opisuju pomoću razreda čvrstoće iz slijedeće tablice za normalne i teške betone.

Tlačna čvrstoća prema TPBK određuje se na uzorcima

- oblika valjaka d/h = 150/300 mm

- oblika kocke stranice a=150mm i starosti 28 dana.

Razredi tlačne čvrstoće do uključivo C 50/60 odnose se na obične, a oni iznad na betone visoke čvrstoće.
Betoni većeg razred od C 16/20 mogu se specificirati samo kao projektirani betoni.

RAZREDI TLAČNE ČVRSTOĆE ZA OBIČNE I TEŠKE BETONE

Razredi tlačne čvrstoće	Najmanja karakteristična čvrstoća valjakaf ck,valj [N/mm2]	Najmanja karakteristična čvrstoća kocki f ck,koc [N/mm2]	Usporedba MB prema PBAB s razredima tlačne čvrstoće
C 8/10	8	10
C 12/15	12	15	MB 15
C 16/20	16	20	MB 20
C 20/25	20	25
C 25/30	25	30	MB 30
C 30/37	30	37	MB 40
C 35/45	35	45
C 40/50	40	50	MB 50
C 45/55	45	55
C 50/60	50	60	MB 60
C 55/67	55	67
C 60/75	60	75
C 70/85	70	85
C 80/95	80	95
C 100/105	90	105
C 100/115	100	115